Prokopije iz Cezareje

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Prokopije iz Cezareje (grčki Προκόπιος, kraj 5./početak 6. vijeka - oko 565) bizantski pisac i član dvora bizantskog cara Justinijana I (527-565).

Prokopije je rođen krajem 5. i početkom 6. vijeka u Cezareji u Palestini. Bio je advokat, a 527. postao je pravni savjetnik bizantskog vojskovođe Belizara kojeg prati u njegovim vojnim operacijama u sukobu sa Perzijancima i Vandalima. Kao pisac u potpunosti je iskoristio svoju poziciju često nalazeći se u žiži kreiranja glavnih poteza iz doba Justinijanovog pokušaja restauracije Rimskog carstva i napisao značajna djela po kojima se prepoznaje kao vrstan historičar. Osim vlastitih iskustava, nalazeći se često na licu mjesta, rukovodio se i djelima starijih pisaca.

Njegova najvažnija djela su De bellis (O ratovima) u 8 knjiga. U njima opisuje ratove Bizantinaca sa Perzijancima, Vandalima i Gotima u doba cara Justinijana. U prve dvije knjige opisuje rat sa Perzijancima (Bellum Persicum), u trećoj i četvrtoj rat sa Vandalima (Bellum Vandalicum), u petoj, šestoj i sedmoj rat sa Gotima (Ostrogotima) (Bellum Gothicum). osma knjiga je svojevrsna dopuna ostalih sedam knjiga i naziva se Bellum Gothicum IV. Ovo djelo je najsveobuhvatniji prikaz Justinijanovog vremena.

Drugo značajno djelo Prokopija je De aedificiis (O gradnjama), a koje se sastoji od 6 knjiga. To je panegirik u slavu cara Justinijana. U njemu Prokopije opisuje Justinijanove gradnje širom Bizantskog carstva, pretjerano uzdižući doprinos bizantskoig cara.

Treće djelo Prokopija je Historia arcana (Tajna historija ili Anekdota). Historija arcana je hronika skandala u vladavini cara Justinijana. Tu je Prokopije pisao drugu, tamnu stranu Justinijanovog vremena, onu koju javno nije smio da objelodani za svoga života. Rukopis je izišao na svjetlo dana tek poslije Justinijanove smrti.

Između ostalog, u svojim djelima Prokopije opisuje običaje Slavena, vojnu taktiku i provale Slavena na bizantski teritorij. Na osnovu njegovih opisa vrši se rekonstrukcija dolaska Slavena u podunavski prostor i njihovi prvi upadi na jugoistoku Evrope.